Pred školom smo se okupili u 8.15 sati te s velikim uzbuđenjem iščekivali svoje razrednike Dijanu Mihelčić, Sinišu Kljajića, Vericu Josipović, Dariju Sever, Dianu Semenčić i vođu puta učitelja biologije Nenada Židaka. Po dolasku u Krapinu, podijelili smo se u dvije skupine, a naša je skupina prvo posjetila Muzej krapinskih neandertalaca, odnosno mjesto gdje su pronađeni prvi ostatci kostura neandertalaca na ovim prostorima. U Muzeju smo pogledali kratki film o životu neandertalaca, o tome kako su se hranili, lovili hranu, tuširali, brinuli se jedni o drugima pa čak i kako su pokapali one koji su na različite načine izgubili život.

Mnogo toga smo čuli o ljudskim otkrićima u 19. stoljeću, o Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, čovjeku koji je 1899. godine otkrio pretpovijesno nalazište ljudskih kostiju, pepela, oruđa, kamenog krša. O njegovom životnom otkriću više smo čuli u dijelu gdje je napravljen, poput makete, presjek slojeva Zemlje sa skalama dubina na kojima su pronađeni ostaci ljudskih kostiju.

Sve nas je iznenadila njegova svjedodžba iz osnovne škole! Očekivali smo odlične ocjene tako znamenitoga geologa u hrvatskoj povijesti, no u njegovoj svjedodžbi prevladavale su ocjene dobar (3) ili vrlo dobar(4). Nakon kratkog uvida u njegov život, vidjeli smo što je on to zapravo pronašao, odnosno konkretne arheološke ostatke zbog kojih je postao tako značajan za našu povijesti. Bilo je tu svega: od ljudskih zubiju i lubanja do oruđa kojim su se služili kako bi olakšali život.

Sljedeće što smo razgledali bila je vremenska crta koja je prikazivala razdoblje od nastanka svemira pa sve do danas. Na njoj su, osim godina, bili označeni sati i minute jednoga dana kojima su slikovito, poput kalendara svemira, bili obuhvaćeni glavni događaji vezanih za razvoj života na Zemlji (pojava dinosaura, prvi let na Mjesec i sl.).

Vidjeli smo figuru tijela na kojoj bi pritiskom na određeni dio vidjeli kosti i prijelome kostiju koji su bili česti, gotovo svakodnevni, u životima neandertalaca. Također, mogli smo usporediti svoja tijela s njihovima te tako vidjeti koliko se zapravo razlikujemo.

Dio koji nam se svima jako svidio bio je jelovnik s popisom jela kojima su se svakodnevno hranili. Tako smo saznali kako je zapravo izgledala njihova prehrana. Sve je bilo objašnjeno i slikovito prikazano voštanim figurama koje su predstavljale praljude koji su živjeli na našim prostorima. Na kraju obilaska mogli smo kupiti suvenire i fotografirati se te na fotografiji vidjeti kako bismo izgledali kao praljudi.

Prošetali smo i do franjevačkog samostana gdje nam je objašnjena uloga franjevaca u tadašnjem društvu, njihova uloga u obrazovanju i spašavanju ljudi. Vidjeli smo knjižnicu u kojoj se nalazi oko 4000 jako starih knjiga koje još i danas možemo čitati. Čuli smo ponešto i o povijesti crkve sv. Katarine, njezinoj gradnji te načinu života u samostanu. Na povratku smo svratili u Roses Designer Outlet gdje smo se mogli odmoriti i okrijepiti.

Svi smo uživali u ovom posjetu Krapini te shvatili da je Krapina vrlo značajan grad za hrvatsku kulturu, ali i za svjetsku povijest. Voljeli bismo češće posjećivati razna mjesta s odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima, jer tako kroz zabavu i druženje mnogo toga naučimo.

Ana Marija Jeličić i Magdalena Đunđuš, 8. a