izvještava: Emanuel Peponi Pintar, 7. a

U srijedu 8. listopada učenici sedmih razreda, u pratnji razrednika Ivone Ešegović, Katarine Popić, Jurice Zajeca, Ankice Juranović, Anastazije Šafran Tepeš i Morane Belušić Keenan, učitelja informatike Kreše Ureka te pomoćnica u nastavi Tine Markić Cigrovski, Marte Hajtek Legin i Natalije Pintar, posjetili su jedan od najposjećenijih muzeja u Hrvatskoj – Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu.

Od štale do muzeja

Osnovna djelatnost Tehničkog muzeja Nikola Tesla je prikupljanje, zaštita, čuvanje i prezentiranje materijalne i nematerijalne tehničke baštine javnosti. Osnovan po uzoru na postojeće velike znanstveno-tehničke muzeje u svijetu, to je složeni muzej znanosti i tehnike, za razliku od specijaliziranih tehničkih muzeja koji obrađuju samo pojedino područje tehnike.

Zamisao o Tehničkom muzeju seže još u 19. stoljeće, kad je Zagreb već imao Trgovačko-obrtnički muzej. Zanimljivost je kako je današnja zgrada nekad bila konjska štala koju je ZET (Zagrebački električni tramvaj) prenamijenio u spremište i okretište tramvaja koje je tamo djelovalo sve do izgradnje trešnjevačkog spremišta u Ljubljanici 1936. godine.

Arhitekt Marijan Haberle 1949. lokaciji je udahnuo sajamski život projektom drvenog objekta u koji se proširio tadašnji Zagrebački velesajam koji se nalazio preko puta, na Savskoj 25. Velesajam se 1956. u cijelosti preselio u Novi Zagreb, nakon čega je 1959. godine prostor pripao Muzeju.

Vizionari i osnivači

Ideja o osnivanju Tehničkog muzeja potekla je od prof. dr. Bože Težaka, kasnije dugogodišnjeg predsjednika Savjeta Muzeja, a realizator i prvi ravnatelj bio je Predrag Grdenić. Uz osnovnu muzejsku djelatnost, ideja osnivača bila je da Muzej vremenom preraste u znanstveno-tehnički centar.

Likovni postav izveo je arhitekt Emil Vičić. Marijan Haberle projektirao je zgradu muzeja na 44 000 m², a službeno otvorenje bilježi se 15. siječnja 1963. prilikom 4. kongresa Narodne tehnike tadašnje Jugoslavije. Jedan od osnivača Muzeja bila je Narodna tehnika Hrvatske (danas Hrvatska zajednica tehničke kulture).

Od 2005. godine zgrada muzeja je zaštićeno nepokretno kulturno dobro, a od 2015. godine, odlukom Skupštine Grada Zagreba, nosi danas svima poznato ime – Tehnički muzej Nikola Tesla. Jer, tko bi drugi bolje predstavljao tehničku genijalnost od samog Tesle?

Muzej koji spaja znanost i obrazovanje

Ovaj muzej, uz svoju redovitu aktivnost, daje veliki doprinos odgojno-obrazovnom radu, prilagodivši svoje programe i sadržaje. U suradnji s odgojno-obrazovnim ustanovama i institucijama, nudi niz predavanja, radionica i interaktivnih sadržaja, čime doprinosi popularizaciji znanosti i tehnike.

Često se organiziraju izložbe, koncerti, popularno-znanstvena i stručna predavanja, okrugli stolovi, konferencije, prigodne radionice te stručni skupovi i akcije koje imaju za cilj predstavljanje različitih područja tehnike i znanosti.

Od Tesle do rudnika

Muzejski fundus započeo je donacijama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Tehničkog fakulteta, Hrvatskog prirodoslovnog društva i Narodne tehnike Hrvatske – iz područja foto i fono tehnike, radiofonije, pogonskih strojeva te različitih tehničkih naprava.

Prvi odjeli Tehničkog muzeja Nikola Tesla bili su Transformacija energije, Prometna sredstva i Geološki odjel s modelom rudnika u naravnoj veličini – otvoreni 1963. godine. Nakon toga slijedili su:

• Nafta (1964.)
• Planetarij (1965.)
• Demonstracijski kabinet Nikola Tesla (1976., obnovljen 2006.)
• Osnove poljodjelstva (1981.)
• Vatrogastvo (1992.)
• Park skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike (započeto 1993.)
• Apisarij s oglednim košnicama (1994.)
• Zemljomjerstvo – katastarski ured (1994.)
• Pokretna moć vatre (1999.)
• Odjel i infocentar obnovljivi izvori i energetska učinkovitost (2013.)
• Infokutak o radioaktivnom otpadu (2016.)

Dan ispunjen iskricama

Učenike je dočekala uigrana ekipa stručnih voditelja Muzeja koja ih je povela u Demonstracijski kabinet Nikole Tesle, otvoren 1976. godine i obnovljen 2006. Kabinet prikazuje rekonstrukcije Teslinih izuma izrađenih prema originalnim nacrtima i patentima.

Tamo su učenici odslušali prvo predavanje tog dana i aktivno sudjelovali u demonstracijama nekih od brojnih izuma našeg najdražeg genijalca – Tesle. Nakon toga su se, raspodijeljeni u skupine, raspršili po ostalim zanimljivim odjelima muzeja.

Na Odjelu astronautike s planetarijem imali su priliku vidjeti modele poznatih svemirskih letjelica, raketa-nosača i orbitalnih stanica te projekciju našeg noćnog neba.
Na Odjelu geologije, rudarstva i nafte prikazan je razvoj eksploatacije, oplemenjivanja i prerade mineralnih sirovina. Posebnost je model rudnika Jama Barbara s više od 300 m hodnika izgrađenih ispod Muzeja te soba zemljomjerstva (katastar).
Na Odjelu transformacije energije prikazan je povijesni razvoj ljudskih nastojanja da se oblici energije pretvore u oblike korisne za čovjeka.
Odjel prometnih sredstava predstavlja razvoj transporta na vodi, kopnu i u zraku.
Odjel vatrogastva kroz izloške opreme i vozila prikazuje razvoj vatrogasne tehnike, s naglaskom na hrvatsku povijest vatrogastva.
Odjel osnove poljodjelstva s apisarijem prikazuje povijesni razvoj oruđa za kopanje i oranje te apisarij.
Odjel velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike obuhvaća postav o Faustu Vrančiću, Demonstracijski kabinet Nikole Tesle i Aleju skulptura velikana u parku Muzeja.

Iskre koje ostaju

Zanimljivosti je bilo pregršt, a u Muzeju su uživali i oni kojima takve ustanove ne zvuče kao mogući izvor zabave. Štoviše, moguće je da se zapalila i pokoja iskra nekog budućeg inženjera ili izumitelja.

U svakom slučaju, iskri nije nedostajalo u Teslinom kabinetu – zvuk golemog transformatora ostaje u ušima dugo nakon tog glasnog iskustva.