Osnovna škola Josipa Zorića

Datum objave: 19. studenoga 2025.

HIGGSOV BOZON U TINEJDŽERSKIM GODINAMA: Šapat svemira koji još raste

izvještava: Emanuel Peponi Pintar, 7. a

Već je tradicionalno osjećati se kao da stojite pred ulaznim vratima svemira kada čujete ime CERN – Europska organizacija za nuklearna istraživanja. Tuneli, sudari čestica, ogromne detektorske cijevi, ljudi koji zbunjuju kolege i roditelje kada kažu da se „igraju“ elementarnim česticama. Među tim česticama izdvaja se Higgsov bozon, otkriven 2012. godine – čestica koja objašnjava kako čestice dobivaju masu, tihi arhitekt reda u kaosu svemira.

Predavanje koje otvara galaksije

Mladi astroentuzijasti u Zagrebu imaju priliku svake srijede, u sklopu programa Popularne srijede na Zvjezdarnici Zagreb (Opatička 22), slušati predavanja koja otvaraju vrata svijeta fizike čestica. Protekle srijede, 12. studenoga, dr. sc. Vuko Brigljević s Instituta Ruđer Bošković održao je predavanje „Higgsov bozon u tinejdžerskim godinama – Što ima novo na CERN-u?“.

Naslov podsjeća da je Higgs otkriven prije trinaest godina i da sada, poput tinejdžera, nosi potencijal, ali je još u razvoju. U predavanju je bilo riječi o hrvatskom članstvu u CERN-u, ulozi umjetne inteligencije u analizi podataka te o velikim planovima za budućnost, uključujući projekt Future Circular Collider.

Put protona i put mladih znanstvenika

Najveći laboratorij za fiziku čestica smješten je na granici Švicarske i Francuske. Ondje protoni putuju gotovo brzinom svjetlosti – više od 99,9999 % njezine vrijednosti – ali je zbog svoje mase nikada ne mogu doseći. Putuju kroz LHC, tunel dug 27 kilometara, i sudaraju se kako bi otkrili temelje svemira. Svaki sudar, svaki bljesak čestica, otkriva tragove koji potvrđuju red u kaosu i potiču nove generacije mladih znanstvenika da pitaju, istražuju i stvaraju. Danas se u CERN-u provode istraživanja koja pomiču granice fizike, proučava se Higgsov bozon detaljnije i traže čestice izvan Standardnog modela.

Hrvatsko članstvo u CERN-u mladim znanstvenicima pruža priliku da rade u međunarodnim timovima, pristupaju najnaprednijoj tehnologiji i sudjeluju u projektima koji nadilaze domaće mogućnosti. Ondje stječu iskustvo i prenose znanje natrag u Hrvatsku. Mladi fizičari i inženjeri ubrzavaju prema spoznaji poput protona u akceleratoru – sudaraju se s novim idejama i rađaju vlastite koncepte.

Šapat početka svemira

Ponekad se čini da se svemir rodio iz šapata, a ne iz eksplozije. Kao da je Veliki prasak bio više nalik dubokom udahu nego nasilnom raspadu. Kada razmišljamo o početku, zamišljamo bljesak, svjetlost, kaos, no možda je sve počelo kao misao – nježna vibracija beskonačnog koja je ipak postala stvarnost. Higgsovo polje zauzima mjesto tihe prekretnice: nije polje moći, nego odluke. Polje u kojem energija prvi put odustaje od savršene slobode i dopušta da svemir zadrži oblik.

Namjera svemira i potraga za nepoznatim

Higgsov bozon nije samo čestica; on je potvrda da svemir ima namjeru. Kada ga fizičari uhvate u detektorima, svemir nakratko dopušta da vidimo njegovu „podlogu“ – šav između onoga što jest i onoga što je moglo biti.

U CERN-u su projekti, poboljšani detektori i sve preciznije rekonstrukcije Higgsovih raspada alati kojima se gleda dublje u srce početka. Prava potraga nije lov na česticu, nego traženje pukotina u našim teorijama – tragova onoga što još ne znamo.

Kad se sudare ideje, a ne čestice

Dok se u Ženevi sudaraju protoni, u Zagrebu se sudaraju ideje. Zvjezdarnica Zagreb i CERN dijele svetište znatiželje. Mladi astroentuzijasti ubrzavaju prema spoznaji, sudaraju se s mislima, rađaju nove ideje, a svaka nosi trag Higgsova polja koje je prije 13,8 milijardi godina dalo masu prvim česticama.

U svemiru ništa ne postoji samo zbog sebe. Sve je povezano – odnosi, sile, polja. Mladi istraživači uče da ni svemir ni znanje ne postoje izolirano. Promatrajući zvijezde, one postoje i u nama jer ih razumijemo.
Postajemo njihova svijest.

Svemir koji nas poziva da rastemo

Možda će sljedeće velike spoznaje na CERN-u otkriti još jedno polje, još jednu tajnu. Higgs, tihi arhitekt mase, možda pokaže anomaliju koja otvara vrata potpuno novoj fizici. A možda nas svemir dugo drži u neizvjesnosti. Misterij nije mana svemira – misterij je njegov potpis.

Na kraju, dok Zagreb polako stišava, a Zvjezdarnica gasi svjetla nakon još jednog predavanja, osjetimo da su iste sile koje oblikuju zvijezde oblikovale i nas. Unutar nas postoji nešto što se slaže s kozmičkim ritmom, nešto što nas tjera da postavljamo pitanja, zamišljamo nevidljivo i tražimo odgovore do granica znanja – i izvan njih.

Najveća tajna Higgsova polja možda nije samo u tome što je dalo masu svemiru, nego i u tome što je dalo smisao našoj potrazi. Tek kada postoji otpor, postoji i korak. Tek kada postoji masa, postoji i putanja. Tek kada postoji granica, postoji i mogućnost rasta. A svemir nas je, čini se, stvorio upravo za rast.

Pročitajte još

/*** Collapse the mobile menu - WPress Doctor ****/ Skip to content