2013-03-19 14:08:37 U SUSRET VELIKOM TJEDNU: PRIČA O ISUSU I DVA RAZBOJNIKA Promišljajući o otajstvu Isusove muke i smrti, učenici četvrtih razreda, pod vodstvom vjeroučiteljice Marinele Lovrenović, osmislili su vlastitu priču o Isusu i dvojici razbojnika. Isusa su pribili na križ između dva razbojnika. Dok mu se jedan razbojnik izrugivao, drugi priznaje svoju krivnju, kaje se i moli Isusa da ga se sjeti u svome kraljevstvu. Takvo raspoloženje omogućuje mu spasenje bez obzira na težinu grijeha i zločina. Isus oprašta grijehe dobrom razbojniku i kaže mu da će već danas biti s njim u raju. U pokušaju da se što više približe razmišljanju, osjećajima i životu dvojice razbojnika koji se susreću s Isusom, vjeroučenici su bili podijeljeni u sedam grupa. Svaka grupa imala je poseban zadatak koji je na kraju sata bio uklopljen u jedinstvenu cjelinu odnosno cjelovitu priču. Tako je prva skupina dobila zadatak da u nekoliko rečenica rekonstruiraju moguću biografiju jednoga od ove dvojice razbojnika. Da bi se što više uživjeli u razbojnikov život međusobno su si postavljali razna pitanja: Kako se počeo baviti kriminalom? S kime? Što je sve učinio? Što je sve proživio i doživio provodeći život jednog ubojice? Kako se osjećao u trenutku uhićenja i procesa?
1. epizoda: Dva razbojnika i Isus A vodili su i drugu dvojicu, zličince, da ih s njime pogube (Lk23,32)
Dizma, jedan od razbojnika koji se pokajao za svoje grijehe, počeo se baviti kriminalom jer je bio jako siromašan i nije znao kako prehraniti obitelj. Imao je pomagača koji je također teško živio. Krao je zlato, novac, odjeću... Jednog čovjeka je čak ozlijedio, jer mu ovaj nije želio dati zlatnike. Ljudi mu nisu vjerovali i jako su se bojali. Sumnjali su u njega. Čak ga je i obitelj počela napadati. Optužbe su dolazile sa svih strana. Počeo je osjećati samoću, no nastavio je krasti. Kad su ga uhitili, osjećao je da će mu se lice raspasti od sramote. Osjećao se jadno, usamljeno, bezvrijedno. Poželio je novi početak bez tuge. Sjetio se djetinjstva i pokajao za grijehe.
Gestas, razbojnik koji se nije pokajao za grijehe iz prošlosti, počeo se baviti kriminalom jer je htio više. Imao je sve potrebno za život, ali je bio jako ljubomoran na druge. Bio je sam. Ništa nije htio dijeliti ni s kim. Puno je krao. Čak je i ubio čovjeka. Obitelj ga je napustila. Morao je bježati od sviju. Svašta je radio da bi preživio. Kad su ga uhvatili, bio je ljut i bijesan na samoga sebe, ali i na sve druge oko sebe. Nije se osjećao krivim. Nije bio spreman pokajati se za grijehe. Htio je pobjeći i nastaviti živjeti kao razbojnik.
Karmen Kranjec, 4.e, Isabela Blažan, 4. e, Domagoj Kovačić, 4. e
Vjeroučenici druge skupine pokušali su napisati o čemu su razmišljali i kako su se razbojnici osjećaji, što im je, pored saznanja i tjeskobe da su osuđeni na smrt, ležalo na srcu i duši.
2. epizoda: Osjećaji osuđenika (...) da ih s njime pogube (Lk 23,32)
Znajući da ih čeka smrt, dva razbojnika Dizma i Gestas, razmišljali su što bi se sve dogodilo da nisu počinili svoja zlodjela. Dobri razbojnik Dizma, vidjevši kakvo je zlo učinio, skrušeno se pokajao. Čuvši da će biti razapeti pored Isusa, još većim „razbojnikom“, pitali su se je li on stvarno Sin Božji. Dizma jest vjerovao da je Isus Sin Božji, ali Gestas, drugi razbojnik, nije povjerovao u to, jer je u njegovom srcu još uvijek bilo zla i tame. Kasnije, na brdu Golgoti, na križevima, jedan od dvojice razbojnika, Gestas, optuživao je i iskušavao Isusa: „Ako si Sin Božji, siđi s tog križa i spasi nas!“ A drugi razbojnik povikaše: „Kako to možeš govoriti. On nije kriv. Isuse, sjeti me se kad dođeš u raj.“ Isus prozbori: „Već danas ćeš biti sa mnom u raju.“ Gestas je umro u najtežim mukama svojih grijeha, a Dizma je s Kristom spokojno umro i otišao u Isusov dom, raj.
Sara Lončar, 4. d, Luka Taraba, 4. d, Vlatka Mendeš, 4. d, Laura Širol, 4. d.
Vjeroučenici treće skupine dobili su zadatak da nacrtaju Isusovo razapinjanje na križ pored dvojice razbojnika.
3. epizoda: Razapinjanje I kad dođoše na mjesto zvano Lubanja, ondje razapeše njega i te zločince, jednoga zdesna, drugoga slijeva (Lk 23,33).
Valerija Ćurić, 4. d, Dominik Ergović, 4.d, Roberto Gavranović, 4. d, Ilija Gogić, 4. d
Vjeroučenici četvrte skupine pokušali su opisati reakciju Židova na Isusovo razapinjanje na križu.
4. epizoda Reakcija na Isusovo razapinjanje A Isus je govorio: „Oče, oprosti im, ne znaju što čine!“ I razdjeliše među se haljine njegove bacivši kocku. Stajao je ondje narod i promatrao. A podrugivali se i glavari govoreći: „Druge je spasio, neka spasi sam sebe ako je on Krist Božji, Izabranik!“ Izrugivali ga i vojnici, prilazili mu i nudili ga octom govoreći: „Ako si ti kralj židovski, spasi sama sebe!“ A bijaše i natpis ponad njega: „Ovo je kralj židovski“ (Lk 23,34-38).
Židovi su osudili Isusa zbog toga što je ljude liječio subotom. Žrtvovali su ga tako što su ga razapeli na križ. Rugali su mu se i govorili da se spasi, ako je Sin Božji. Pljuvali su ga i bičevali. Na glavu su mu stavili krunu od trnja. Njegove haljine vojnici su poderali i međusobno podijelili za kocku. On je nosio križ za sve ljude pa čak i za Židove koji su ga osudili. Ipak, nekim Židovima bilo je žao Isusa, ali nisu imali hrabrosti nešto poduzeti. Gledali su Isusove muke i nisu mu mogli pomoći jer su se bojali za vlastiti život. Bilo im je teško promatrati njegovo umiranje na križu. Tek kad je Isus uskrsnuo iz mrtvih, mnogi su povjerovali da je uistinu bio pravi Sin Božji.
Martina Ćorluka, 4.d, Marko Ivanda, 4. d, Martina Grgošević, 4. d
Vjeroučenici pete skupine opisali su na kako Gestas, kojemu tradicija mu pripisuje to ime, shvaća spasenje i koji su njegovi prigovori.
5. epizoda Govor pobunjenog razbojnika Jedan ga je od obješenih zločinaca pogrđivao: „Nisi li ti Krist? Spasi sebe i nas! (Lk 23, 39).
Gestasovi prigovori su uvredljivi i grešni. On spasenje shvaća tako da misli samo na zemaljski život. On ne poznaje duhovni život. Gestas je, zbog svoga uvredljivog prigovaranja, postao još veći grešnik. Njegovi prigovori bili su zli i oholi. Njegove zle i ohole riječi činile su ga još većim grešnikom.
Martina Grgić, 4.c, Leo Brlek, 4. c
Vjeroučenici šeste skupine razmatrali su što je sve Dizma, drugi razbojnik, shvatio vezano za Isusovu osudu te na koji način gleda na vlastitu osudu i osudu drugog razbojnika.
6. epizoda Govor skrušenog razbojnika A drugi ovoga prekoravaše: „Zar se Boga ne bojiš ni ti, koji si pod istom osudom? Ali mi po pravdi što smo djelima zaslužili, a on - on ništa opako ne učini“ (Lk 23, 40-41).
Dizma, skrušeni razbojnik, pokajao se za svoje grijehe i shvatio da je Isus Kralj Nebeski. Da ga Isus neće osuditi, da mu se može pokajati i da će mu oprostiti grijehe. Dizma je znao da su on i Gestas pravilno kažnjeni za ono što su učinili. Znao je da će, ako se bude rugao i izrugivao Isusu, učiniti još veći grijeh. Isus je samo želio pomoći. Dizma i Isus upoznali su se tako što su zajedno visili na križu. Dizma je riječima „Sjeti me se“ želio reći Isusu da on u njega vjeruje i da će mu Isus ostati u pamćenju kada umre. Isus je Dizmu smatrao prijateljem jer se pokajao za svoje grijehe i obećao mu spasenje.
Ivan Stanušić, 4.a, Iva Pervan, 4. a
Na križu, iznad Isusove glave, stajao je natpis: „Ovo je kralj židovski.“ Nakon prijeđenog puta s raspetim Kristom i razbojnicima, vjeroučenici sedme skupine dobili su zadatak da sami smisle natpis koji bi oni stavili iznad Isusove glave i da ga opišu.
7. epizoda Početak vječnog života Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju! (Lk 23, 42)
Isus je spasitelj svijeta. Pomaže ljudima, daje siromašnima. Bio je Bog i tako će ostati zauvjek. Zbog toga smo na njegov križ stavili naslov „Isus je sva dobrota i ljubav.“
Vito Kovačević, 4.b, Leonardo Marić, 4. b, Anđelo Čulina, 4. b, Mario Andreić, 4. b |
Osnovna škola Dugo Selo |