Cvjećari su Botanički vrt posjetili zbog dva razloga, jedan je bio upoznavanje raznih vrsta biljaka, a također su izabrali i jedan hrvatski endem, velebitsku degeniju, kupili ga i kasnije posadili u naš školski kamenjar čime su obogatili školski vrt.

Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu utemeljio je 1889. godine dr. Antun Heinz. Vrt se nalazi na južnoj strani Marulićeva trga i sastavni je dio niza starih zagrebačkih trgova i perivoja poznatih pod nazivom „Lenucijeva“ ili „Zelena potkova“. U istočnom dijelu Vrta smještena su dva mala umjetna jezera u kojima se uzgajaju močvarne biljke. U Botaničkom vrtu uzgaja se oko 5000 različitih svojti biljaka. Zbirka biljaka povećava se donošenjem sjemena s prirodnih staništa ili razmjenom sjemena s oko 3000 botaničkih vrova u svijetu.

Pripadnost Sveučilištu od samog početka odredila je Vrtu prvu i osnovnu namjenu da služi sveučilišnoj nastavi i znanstvenom radu, iako je već i u ona davna vremena imao funkciju gradskog perivoja. Dapače, tada je to bio uvjet pod kojim mu je gradska općina dodijelila zemljište.

Zbog svoje velike obrazovne, kulturno-povijesne i turističke vrijednosti, te sveukupnog značenja za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku, Botanički vrt PMF-a je od 1971. godine zakonom zaštićen kao spomenik prirode i kulture (spomenik vrtne arhitekture).

Izložba koju su Cvjećari posjetili zove se „Čarobna šuma“, a naziv je dobila zbog toga što je 2011. godina proglašena godinom šuma.

Svojim prisustvom iznenadili smo zlatne ribice, staru kornjaču i mnoge ptice pjevice. Vidjeli smo dva mala umjetna jezera u kojima se uzgajaju lopoči, lokvanji i lotosi, a uz obalu rastu močvarni čempresi. U paviljonu smo vidjeli mnogo plodova raznih stabala i preparirane životinje. Jedno od zanimljivijih stabala bilo nam je stablo ginko čiji plodovi imaju jako specifičan, neugodan miris. To stablo nazivamo najstarijim fosilom jer potječe iz vremena dok su još dinosaui hodali Zemljom.

U botaničkom vrtu nalazi se kamenjar ljekovitog bilja u kojem se nalaze lavanda i mnoge druge ljekovite biljke. Vidjeli smo i kockavicu, drvo s Himalaje i iz Japana, pronašli smo i mnoge hrvatske endeme, kao što su velebitska degenija, hrvatska sibireja i druge.

Obilazak Botaničkog vrta završili smo posjetom japanskoj trešnji koja je bila prepuna origai ždralova koji su napravljeni u počas japanskoj djevojčici Sadako, stradaloj od posljedica atomske bombe bačene 1945. godine na Hirošimu. Ona je bolovla od posljedica zračenja, a u bolnici je marljivo izrađivala origami ždralove, vjerujući da će ozdraviti ako dođe do broja 1000, no nažalost, želja joj se nije ostvarila.

Dorja Valek, 7.c