Ovaj se datum na ovakve i slične načine obilježava od 2003. godine kad je simbolično oko pulske Arene postavljena instalacija najveće kravate na svijetu.

Iako više ne stoji tamo, važno je istaknuti kako je „Kravata oko Arene“, umjetničko djelo Marijana Bušića, ušla u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveća i najduža kravata na svijetu. Omotala je vanjske zidine Arene iskoristivši desetak tisuća metara platna, 120 kilometara konca, težinom od 800 kilograma dobivena je širina od 8 u najužem do 26 metara u najširem dijelu, dubina čvora je bila devet metara, a sve u želji odašiljanja poruke otvorenosti, srdačnosti i ljubavi.

Kravata je u početku bila naziv za rubac koji su oko vrata na poseban način vezali hrvatski vojnici dok su sudjelovali u Tridesetogodišnjem ratu. Taj je rat započeo kao sukob protestanata i katolika u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no uskoro su bile umiješane skoro sve europske države tako da je sukob trajao od 1618. do 1648. godine. Hrvatske plaćeničke vojske koju su sačinjavali pješadija i laka konjica, slovili su kao učinkoviti, vješti i istaknuti vojnici s velikim iskustvom i inovativnim načinima borbe. Te univerzalne vojnike svog vremena je želio u svojoj službi francuski kralj Luj XIII. Uzevši pod svoju zastavu tri hrvatske pukovnije, doveo je i zanimljiv odjevni detalj među Francuze koji su bili zainteresirani za stil i modu čak i u vremenima dok je vladalo teško ratno stanje obilježeno bolestima i gladi.

U to doba sukobljene strane nisu imale prepoznatljive uniforme, oružje i odore su bile mješavina utjecaja istoka i zapada, dostatne da posluže potrebama vojnika. Hrvati su se istaknuli svojim rupcima koje su vezali kako bi se zaštitili od prašine i znoja, ali i podvezali ranu kad zatreba. Časnici su nosili rupce izrađene od svile dok su obični vojnici vezivali vunene i platnene.

Među prvima koji su prigrlili ovaj detalj bio je mladi francuski kralj Luj XIV. koji je počeo nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina. Odmah su mladi francuski plemići usvojili novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao korijen francuske riječi cravate.  Godine 1667. Francuzi su osnovali i posebnu pukovniju Royal Cravates, nazvanu po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravate.

Kravate su bile simbol kulture i otmjenosti, ali su služile i za prikaz političke poruke. Proširile su se Europom kao modni dodatak posebno nakon Prvoga svjetskoga rata kada postaje učestali dio odjevnih kombinacija i u SAD-u.

Iako se kravata dokazano nosila i ranije, u Britannici i drugim enciklopedijama piše kako je prva „službena“ uporaba kravate zabilježena 1656. godine.

Kravata je kroz povijest dobivala i gubila na značaju, mijenjala se kroz različite boje, uzorke, teksture, veličine i načine vezivanja, ali uvijek je ostala prepoznatljiv izum Hrvata kroz koji se možemo predstaviti i ispričati nešto o našoj povijesti svijetu.

Emanuel Peponi Pintar, 6. a